Nedavno je New York Times objavio članak u kojemu tvrdi da bi globalno zagrijavanje već ovoga stoljeća moglo gurnuti atlantske struje preko točke nakon koje nema povratka. Znanstvenici smatraju da zagrijavanje atmosfere uzrokuje slabljenje ogranka moćne oceanske Golfske struje, koja prenosi dio vodene mase preko Atlantika što Europi donosi umjereno vrijeme, i da bi se sustav oceanskih struja koji regulira klimu U Europi mogao raspasti prije nego je očekivano. Ako ona kolabira, vjerojatnost pojave ekstremnih vremenskih događaja ubrzano raste.

Druga pak studija koju je proveo njemački fizičar Niklas Boers kaže da bi se kolaps Golfske struje mogao dogoditi već 2025. Izvješće o stanju klime u Europi 2022. pokazalo je da se naš kontinent od 1980-ih zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka te da je Europa prošle godine bila za oko 2,3°C toplija od predindustrijskog prosjeka, dok se vode na Mediteranu zagrijavaju 20% brže od prosjeka svjetskih oceana.

Klimatolozi već godinama upozoravaju da su takvi nepredvidivi događaji više nego izgledni u svijetu koji se konstantno zagrijava te da će uzrokovati  teške i skupe probleme širom svijeta. Čini se da nikada tome nismo više svjedočili nego u 2023.

Požari, poplave i oluje sve češće, a štete i gubici rekordni

Prema izvještaju Global Catastrophe Recap kojega redovito izdaje Aon (vodeća svjetska tvrtka za upravljanje rizicima čiji smo partner u Hrvatskoj) u prvoj polovici 2023. u svijetu su zabilježeni veći gubitci od prirodnih katastrofa, s petim najvećim zabilježenim ekonomskim učinkom od 2011. Ovi gubitci uvelike su posljedica razornog potresa u Turskoj i Siriji u veljači, koji je postao je 11. najsmrtonosnija globalna katastrofa u modernoj povijesti, no gubitaka je bilo i u SAD-u zbog jake olujne aktivnosti koja je uzrokovala čak osam velikih štetnih događaja i štete od više milijardi dolara. Novi Zeland imao je unutar samo tri tjedna dvije uzastopne katastrofe sa štetama od po nekoliko milijardi dolara svaka.

Ukupan broj događaja koji su rezultirali s najmanje milijardu američkih dolara osiguranih šteta, njih 18, najveća je zabilježena brojka u povijesti, a utjecaji ovih događaja važne su lekcije za budućnost otpornosti na katastrofe.

Global Catastrophe Recap navodi i  da nekoliko klimatoloških parametara ove godine pokazuje neviđeno ponašanje, uključujući površinske temperature mora globalno koje su bile znatno iznad dugoročnih prosjeka, rekordno nizak opseg antarktičkog morskog leda i ekstremne toplinske valove diljem svijeta.  Značajni toplinski valovi dogodili su se u prvoj polovici 2023., utječući na milijune ljudi u različitim regijama svijeta i nadmašujući brojne ukupne i mjesečne temperaturne rekorde. Smrtonosni toplinski valovi pogodili su Argentinu i Urugvaj u veljači i ožujku, većinu zemalja u jugoistočnoj Aziji od travnja, zatim u srednjoj i južnoj Aziji, sjevernom Meksiku i jugu SAD-a. Travanj 2023. bio je četvrti najtopliji travanj na svijetu, svibanj 2023. bio je treći najtopliji, a lipanj 2023. bio je najtopliji lipanj na globalnoj razini.

Nakon što je izašao Global Catastrophe Recap u nastavku su godine ponovo srušeni brojni vremenski i klimatski rekordi, a dogodilo se i mnoštvo nezapamćenih vremenskih nepogoda i ekstremnih događaja.  Kanadu su poharali najgori zabilježeni požari, Grčka je također imala rekordni broj požara koji su spalili oko 470.000 hektara zemljišta, u kolovozu su ogromnim požarima pogođeni Havaji, pa  Španjolska, Čile, Kazahstan i SAD. U SAD-u je srpanj donio i razorne poplave diljem zemlje, a trenutno njime hara uragan Idalia. U Europi, Slovenija je bila pogođena rekordnim poplavama, koje su nazvali najvećom prirodnom katastrofom u povijesti zemlje. Maroko je prošloga tjedna pogodio razoran potres i uzrokovao smrt više od 2.500 ljudi, ugrozio živote još njih oko 300.000, a dok materijalne štete još nisu procijenjene, stručnjaci iz industrije osiguranja očekuju da je osiguranih bilo manje nego u Turskoj, gjde je pokriće već ionako bilo nisko. Dok svijet još nastoji pomoći Maroku, nova se katastrofalna oluja jučer dogodila u Libiji pod čijim su naletom popustile dvije brane te je poplavljeno već ionako poplavnom ugroženo područje. Posljedice oluje usmrtile su 2.000 ljudi dok ih je 6.000 nestalo. Ovi će tragični događaji svakako fokusirati razmišljanja svjetskih osiguratelja koji se upravo skupljaju na godišnjoj konferenciji, o tome kako zatvoriti takozvani “protection gap” u svjetlu katastrofalnih događaja kojih je ove godine, čini se, više nego ikada prije.

Osiguranje od prirodnih katastrofa jednostavno kroz police osiguranja imovine

Srpanj će Zagrepčani pamtiti i po gotovo tropskoj oluji koja je svojom snagom srušila čak i višetonsku građevinsku dizalicu, te uzrokovala brojne štete. U 24 sata od otvaranja portala za prijavu šteta prijavljeno je njih 410. Prije nekoliko je dana zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao da je ukupna šteta koja je nastala 19. i 21. srpnja od oluja u Zagrebu iznosila više od 25 milijuna eura. Najavio je i novčanu pomoć građanima koja iznosi 70 posto od procijenjene štete te je izračunao da će grad potrošiti četiri milijuna eura za isplatu šteta na privatnoj imovini građana.

Zaištitu od države i gradova često tražimo jer smo u Hrvatskoj u osiguranju imovine zaostali za europskim prosjekom i za susjednim državama te iako se nalazimo u europskom vrhu po broju građana koji su vlasnici nekretnina - u samom smo dnu kada govorimo o osiguranju imovine. Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje u Hrvatskoj je osigurano tek oko 20 posto privatne imovine, a premija osiguranja imovine iznosi 67 eura po stanovniku što je značajno manje od europskog prosjeka od 193 eura.

No, lako je pravovremeno preuzeti odgovornost i zaštititi se od financijskih posljedica značajnih šteta koje nastaju kao posljedica uvjeta koje ne možemo predvidjet. Tržište osiguranja raspolaže mehanizmima i proizvodima za učinkovitu zaštitu pojedinca i tvrtki koje zaista nije teško niti skupo ugovoriti, a osiguranje imovine jedan od alata kojim možemo osigurati financijsku stabilnost. Njegova je osnovna namjena zaštita nekretnine od opasnosti, odnosno, zaštita vlasnika nekretnine od nenadanih i često vrlo visokih troškova prouzročenih neželjenim događajem koji za posljedicu obično imaju veliku materijalnu štetu.

Ukoliko želite pravovremeno naći najbolji proizvod osiguranja i time zaštititi svoju osobnu ili poslovnu imovinu od sve izglednijih ekstremnih vremenskih pojava – obratite nam se s povjerenjem. Po procjeni rizika, provest ćemo vas kroz odabir police koja odgovara vašim potrebama, provjeriti pokrića, pomoći da odaberete najbolji proizvod za vaše potrebe te vas voditi kroz eventualne odštetne zahtjeve i isplate osigurnina kako biste se vi mogli posvetiti aktivnostima koje donose najviše vrijednosti.